MIROSLAV
LAZANSKI je vojnopoliticki komentator, diplomirao je
na Pravnom fakultetu u Zagrebu, gde je i zapoceo
novinarsku karijeru radeci u Vjesniku, Danasu i Startu. U
februaru 1991. Lazanski prelazi u dnevni list Politika ,
gde radi kao vojnopoliticki komentator do jeseni 1995.
Osim u jugoslovenskim medijima svoje komentare i tekstove
objavljivao je i u grckom listu Katimerini, te u
japanskim listovima Diamond weekly i Securitarijan. Autor
je dve strucne knjige. Gulf kao arite krize i
Nesvrstani i naoruanje. Preveo je knjigu Od Dum-dum
metka do napalma i bio strucni recezent za vie
strucnih knjiga Miroslav Lazanski je sluio JNA
1977. godine i odlikovan je Medaljom za vojne vrline.
Izvetavao je iz rata u
Afganistanu, iz iracko-iranskog sukoba iz gradanskog rata
u Bejrutu za vreme Pustinjske oluje, iz ratova u Ceceniji
i Zairu iz sukoba u Sloveniji, Bosni i na Kosovu...
Intervjuisao je NATO komandante, generala Bernarda
Rogersa 1982 i generala Johna Galvina 1990: marale
Sovjetskog Saveza, Sergeja Ahromejeva 1982. komandanta
Varavskog pakta Viktora Kulikova 1986. ministra
odbrane SSSR-a marala Dmitrija Jazova 1988.
komandanta sovjetske Ratne mornarice admirala Vladimira
Cernevina, efa KGB-a generala armije Vladimira
Krjuckova, komandanta hemijskih snaga generala Petrova,
komandanta sovjetskih snaga u Afganistanu generala
Gromova, nacelnika za pregovore o stratekom
oruju generala Cervova, ruskog ministra odbrane
generala Igora Radionova 1977. Intervjuisao je i
komandanta americke Strateke vazdune komande
generala Bennie Davisa 1983. komandanta vojne akademije
West Point generala Scotta, efa operacija americke
Pacificke flote admirala Hantingtona Hardistya, zamenika
vrhovnog komandanta Pacifika, admirala Thomasa
Kinnebrewa, nacelnika taba vrhovne komande NATO za
Atlantik admirala Paula Spera 1983, zamenika komandanta
generaltabnog koleda armije SAD
generala CrosbieaSainta, komandanta britanske ratne flote
u ratu na Falklandima, admirala Sir Johna Woodworda,
komandanta americkog programa Rata zvezda, generala
Jamesa Abrahamsona.
Intervjuisao je i ministre odbrane
Norveke, Harolda Holsta 1987; Madarske, generala
Ferenca Karpatija 1988; Ruminije, generala Vasila Mileu
1988; Bugarske generala Dobri Šurova 1988; Afganistana,
generala Shah Navazi Tanaia 1988; zamenika nacelnika
generaltaba iracke armije, generala Mahera
Raida 1987; nacelnika Zdruenog
generaltaba japanskih oruanih snaga, generala
Niimota 1994; vrhovnog komandanta Evrokorpusa,
generala Helmuta Wilmana 1995; nacelnika Zdruenog
generaltaba Italije, admirala Gvida Venturonia
1996, ministra odbrane Junoafricke republike Joea
Modisea i nacelnika gebneraltaba Junoafricke
republike, generala Georga meringa 1997.
|